Narcizam modernog doba

31/10/2020 16:14

Narcizam modernog doba

Počev od legende o Narcisu koji umire od ogromne zaljubljenosti i čežnje za sopstvenim odrazom- postoji i narcisoizam- izraz za zaljubljenost u sopstveni lik i ličnost. Dok je on bio vrlina plemstva u srednjem veku, industrijalizam i kolektivizam dvadesetog veka ga odbacuje kao sinonim bolesne ljubavi i okrenutosti sebi, što čoveka čini lošim i odvaja ga od društva koje je postalo centralni simbol smisla života. Novo doba donosi neobične slobode definisanja i prihvatljivosti svake vrste ponašanja. Sada učimo da objašnjavamo dobre i loše stvari svakog delanja, da razbijamo stroge definicije, i prihvatamo, sa objašnjavanjem porekla, određene forme ponašanja.  

Narcisi novog doba su okrenuti sebi, ekscentrični u gomili. Mnogobrojniji su nego ranije kako se sad dešava individualizacija iz gomile, svaki pojedinac želi da istakne svoju posebnost u sve većoj globalnoj populaciji koja raste. Naučnici pokušavaju da shvate kako je narcisoizam u porastu u svim sferama današnjice ako se istovremeno percipira kao „društveno toksičan“.

Narcisi po definiciji imaju grandiozne zablude sopstvene važnosti i odsustvo stida. Istraživanja dokazuj da su ipak sami srećniji od ostalih ljudi. 

Psiholog Kostas Papageorgu kaže da negativne reakcije na narcisoidnost mogu da potisnu pozitivne strane narcisa. Studija o narcisoizmu koja se sprovode na Kraljičinom univerzitetu u Belfastu ukazala su da ovakvi ljudi možda umeju da razbesne druge, ali su manje depresivni ili pod stresom.

Narcisoizam se smatra jednom od „mračnih osobina“ koje su pored psihopatije, makijavelizma i sadizma identifikovali psiholozi.

 „Narcisi imaju malo osećaja stida i krivice, skloni su rizilnom ponašanju, imaju nerealno superiorno mišljenje o sebi, preveliko samopouzdanje, pokazuju malo saosećanja prema drugima“. Kaža psiholozi.

Fenomen je da se pored negativne slike i definicije samog pojma narcisoizam češće nagrađuje nego kažnjava.

Istraživanja doktora Papageorgiua koje je obuhvatalo 700 ljudi kažu da je narcisoizam loš za društvo ali koristan za narcise same. Koliko „gaze“ okolinu svojim manjkom osećaja, toliko su prema sebi „zaštitnički“ orijentisani. Oni gledaju na život sa manje stresa.

Prethodno istraživanje iz Belfesta, zaključuje da se od narcisa očekuje da budu uspešniji na svakom polju jer poseduju „mentalnu otpornost“ koja im pomaže da prevaziđu razočarenje ili odbijanje. 

Dr. Papageorgiu razvrstava narcise na dve različite manifestacije koji mogu da imaju drugačije emotivne ishode. Narcisi sa izraženim osećajem grandioznosti uglavnom su opsednuti statusom i moći kao i time koliko su važni, ali su generalno imaju veoma pozitivne karakteristike kada je u pitanju izlaženje na kraj sa stresom.

Ona druga grupacija narcisa su „ranjivi“ – obično defanzivniji  i ponašanje drugih tumače često kao neprijateljsko.

Zaključak tima istraživača je da narcisoizam ima dobre i loše aspekte, to jest da neki aspekti mogu dovesti do pozitivnih ishoda, a da ovakve psihološke osobine treba posmatrati ni kao dobre niti loše, već kao rezultat evolucije i izražavanja ljudske prirode koji mogu biti korisni ili štetni, zavisno od konteksta. Istraživanja idu ka tome da nađu način da kultivišu ovu osobinu, umanjujući loše aspekte zarad kolektivnog dobra.

31/10/2020 16:14

Your e-mail address will not be published.
Required fields are marked*

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments